default_mobilelogo

{pdf}pdf/reagovanja/Reagovanje-Magla nije smog.pdf|app:adobe{/pdf}

{pdf}pdf/vijesti/Parlamentarcima o ratifikaciji.pdf|app:adobe{/pdf}

{pdf}pdf/vijesti/POZIVNICA ZA ZAKLJUCKE Prokosko jezero.pdf|app:adobe{/pdf}

Intervju preuzet sa Faktor.ba

S obzirom na to da one nisu usklađene sa postojećim geografskim sadržajem, nerijetko rezultiraju da se mijenjaju projektni zadaci i adaptiraju prema stvarnom stanju, a ne onome kako je to prikazano na karti.

 RAZGOVARAO: Suad Karamustafić

Prije četrdeset ili više godina sačinjene su topografske karte koje sada koristimo, a to znači da nisu vidljive mnoge promjene koje su se „na terenu“ od tada desile. Takav raskorak između kartografskog prikaza i stvarnog stanja često predstavlja problem, posebno pri raznim vrstama planiranja i izvođenju infrastrukturnih poslova. Uzme li se u obzir da su karte historijsko-pravni dokumenti, postaje jasnije zašto je potrebno baviti se pitanjem diskrepancije dva stanja. O ovome, ali i ostalim zanimljivim temama iz ove oblasti razgovarali smo sa Murizom Spahićem, dugogodišnjim profesorom na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta  Univerziteta u Sarajevu, doktorom ove nauke, autorom nekoliko udžbenika geografije, koji je, pored ostalog, predavao i predmete Matematička kartografija i Primijenjena kartografija.

{pdf}pdf/vijesti/ZAKLJUCCI TRIBINE STA DJECA UCE.pdf|app:adobe{/pdf}