default_mobilelogo

Jezik

Prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu zvuči zastrašujuće većini stanovnika ovog podneblja, prvenstveno zbog asocijacije na sredstva i posljedice ispunjavanja takvih ciljeva. Iako ni 22 godine nakon rata pitanje granica ni u jednoj državi bivše Jugoslavije nije riješeno, što samo po sebi predstavlja problem, u medijima se s vremena na vrijeme pojave zlonamjerne analize o potrebi novog crtanja granica.
Sporovi sa međudržavnim granicama na Zapadnom Balkanu se aktueliziraju tek kada određenim promjenama zasmetaju sporne i nedefinirane granične crte. U proteklom periodu su u fokusu bila pitanja neriješene granice na moru, između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kada je najavljena izgradnja Pelješkog mosta.
 

Prvo granice pa onda most

Geograf Muriz Spahić, predsjednik Udruženja geografa u BiH, objasnio je za Klix.ba da je namjera izgradnje Pelješkog mosta suprotna Članu 7 Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja definiše da neka država "ne smije primjenjivati sistem ravnih (pravih) polaznih linija (crta) tako da zatvori drugu državu od otvorenog mora".
"Član 10 Konvencije također naređuje da se unutrašnje vode u zaljevu mogu formirati i nesmetano njima upravljati, samo kada je prisutna jedna država u tom zaljevu. Prema citiranim stavovima, Bosna i Hercegovina nije definisala s Republikom Hrvatskom izlaz na otvoreno more, što joj Konvencija Ujedinjenih nacija o pravu na ovaj dio mora garantuje. Sve dok to ne učini ne bi trebalo poduzimati nikakve graditeljske radove", upozorio je profesor Spahić.

 

Ratifikacija granica

Izgradnja Pelješkog mosta se javila samo kao jedan problem neriješenih granica Bosne i Hercegovine, a profesor Spahić upozorava da su bh. vlasti trebale davno pokrenuti pitanje ratifikacije granica sa susjedima u cilju utvrđivanja površine njene teritorije koja je, nažalost, još nepoznata.
"Površina Bosne i Hercegovine je jedno od prvih pitanja u Upitniku za pristupanje pregovorima Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Rješavanje pitanja granica nije samo političko, koliko stručno. Stručni tim bi trebalo da bude sačinjen od onih koji su duboko ušli u sferu geografije, kartografije i geodezije. Nakon sveobuhvatnih analiza granica, prijedloga i zahtijeva, stručni tim bi trebalo da transparentno savjetuje predstavnike vlasti o rješenjima. Radikalni zahvati na mijenjanju granica nisu dopustivi. U protivnom bi se trebali rješavati arbitražom i tužbama pred međunarodnim sudovima", napominje predsjednik Udruženja geografa u BiH.
Profesor Spahić upozorava da se granice države Bosne i Hercegovine prema njenim susjedima trebaju tretirati isključivo kao historijske, koje su nastale međunarodnim sporazumom, poznatim Berlinskim kongresom iz 1878. godine.
"Ove granice su kartirali austrijski kartografi i geodeti i predstavljaju historijski dokument. Iste je ratifikovalo predsjedništvo AVNOJ-a 24. februara 1945. godine, a Badinterova komisija za pitanja sukcesije je iste granice definisala kao okvir nezavisne države Bosne i Hercegovine. Ona je u tim granicama primljena u OUN kao suverena, samostalna i nedjeljiva država", istakao je profesor Spahić.
Dodao je da niko nema pravo, bez pristanka naroda Bosne i Hercegovine, mijenjati historijske granice prema zahtjevu susjednih država, kao što je nedavno učinjeno sa dvije katastarske općine.
"Kruševica i Sutorina su, prema Berlinskom kongresu, kartirane u sastavu naše države, a zbog 'dobrih susjedskih odnosa' zvanični organi Bosne i Hercegovine poklonili su 83,7 km² naše teritorije koja je veća od San Marina, Monaka ili Vatikana i 5,5 km duge morske obale u Bokokotorskom zaljevu Republici Crnoj Gori. Uzurpacijom Sutorine u korist Crne Gore skraćena je granica Bosne i Hercegovine za 44,5 km", kaže profesor Spahić za Klix.ba.
 

Sve države Zapadnog Balkana u istom mulju

Iz Udruženja geografa u BiH ističu da do sada nijedna država nema riješeno pitanje granica, posebno sa susjedima iz bivše zajedničke jugoslavenske zajednice.
"Nema sporova, pa ni graničnih, koji se ne mogu riješiti, samo je potrebna dobra volja i poštivanje relevantnih činjenica i historijskih dokumenata. Ako se ova problematika rješava da bi se uspostavili novi politički odnosi, najmanji problem se može toliko iskomplikovati da postane nerješiv, pa čak i uz međunarodnu arbitražu, kao što je slučaj s Piranskim zaljevom. Iz ovih razloga, bilo bi neumjesno upustiti se u definisanje najproblematičnijih graničnih sporova među zemljama bivše SFRJ", zaključio je profesor Muriz Spahić za Klix.ba.

Tekst preuzet iz članka sa Klix.ba

Facebook - GEOuBiH