Originalni tekst možete pročitati na web stranici ekoakcija.org
Danas je u Sarajevu komesar Evropske unije za proširenje Johanes Hahn. U pripremi je nova Reformska agenda u kojoj se opet ne nazire ništa o zaštiti okoliša, iako je BiH po Indeksu okolišne učinkovitosti na 158. mjestu rang-liste 180 zemalja (druga najgore plasirana evropska država je Moldavija, na 112. poziciji). Ovoga puta je ipak nekolicina ekoloških nevladinih organizacija pozvana na razgovor s Hahnom i šefom Delegacije EU u BiH Wigemarkom.
Tom prilikom predstavnik Eko akcije izožio je sljedeće:
Zaštita okoliša se gotovo i ne spominje u strategiji Evropske Unije za Zapadni Balkan. Pitanja životne sredine se ne spominju ni u Reformskoj agendi iz 2015. godine. Pitanja zaštite životne sredine izostavljena su i iz najnovije deklaracije EU koju će danas potpisati naši političari. Zaključak: EU u procesu proširenja zaštitu životne sredine ne smatra obavezujućom za ovaj dio svijeta, uprkos tome što je životna sredina jedna od osnovnih vrijednosti Evropske Unije.
Upravo suprotno: EU se obavezala da napravi odlagalište nuklearnog otpada dvije države članice EU odmah uz našu državnu granicu, što će kritično ugroziti snabdijevanje vodom i život građana jednog od naših gradova: EU i njena delegacija ovdje prećutale su ovaj problem.
Opširnije: Nova reformska agenda - Za zemlju bez ljudi? | Eko akcija
Toksični crni snijeg 'zacrnio je' dijelove Sibira, a proteklih tjedana snimke takvog 'snijega' dolaze iz gradova Kiselyovsk, Leninsk-Kuznetsky i Prokopyevsk. Svi oni nalaze se u regiji Kuznjecki bazen, velikoj rudarskoj i industrijskoj regiji u jugozapadnom Sibiru. Jedan je to od najvećih ugljenih bazena u svijetu, sa po procjeni oko 725 milijardi tona ugljena. Utjecaj te industrije najviše se može vidjeti na zdravlju stanovnika regije, u kojem su oboljenja od tuberkuloze, raka i dječje paralize puno veća od nacionalnog prosjeka. Životni vijek za tri je godina manji nego u ostatku Rusije, piše Newsweek.
Upravo taj 'crni snijeg' pravi je podsjetnik na ono što lokalci nazivaju "noćnom morom". "Tijekom zime gotovo je nemoguće pronaći bijeli snijeg. Puno je prašine u zraku cijelo vrijeme koja postane vidljiva posebno kada pada snijeg. Bez obzira što se tijekom ostatka godine ne može vidjeti, ona je i dalje tu", rekao je Vladimir Slivyak iz grupe za zaštitu okoliša Ecodefense. Na društvenim mrežama u nizu komentara kritizira se manjak potrebne zaštite okoliša u regiji te proziva vlasti zbog utjecaja koje ta prašina ostavlja na zdravlje, posebno djece. "Izgleda li ovako snijeg u paklu?", pitaju se mnogi.
Regija Kuzbas ima mnogo otvorenih rudnika, a po podacima organizacije Ecodefense iz 2015. godine otvoreno ih je još 120, a po podacima iz 2014. godine iz tih se dijelova vadilo 211 milijuna tona ugljena. Direktor tvornice Prokopyevskaya Anatolij Volkov rekao je da ne mogu ništa učiniti kako bi se "uhvatili u koštac s ugljenom prašinom na ulicama". Lokalnoj televiziji rekao je kako je jedan od štitova koji umanjuju emisiju prestao raditi, što znači da se zrak ne može zaštiti od čestica ugljena.
Očekuje se sastanak zamjenika guvernera regije Kemerovo, Andreia Panova s ekološkim stručnjacima kako bi razgovarali o problemu crnog snijega. No kako piše Siberian Times, on je krivnju pokušao maknuti sa postrojenja na ugljen, i prebaciti na automobile, za koje kaže kako su drugi izvori zagađenja. Ovo nije bio prvi put da je regiju pogodio crni snijeg. Prošlog prosinca, navodno, vlasti u Kemerovu otišli su toliko daleko pa su to crnilo bojali u bijelo kako bi sakrili zagađenje.
Originalni članak pročitajte na web stranici Express
