Izvor: Radiosarajevo.ba

U sjeni zaoštravanja na političkoj sceni, prijeteće destabilizacije i  problema s formiranjem vlasti, gotovo je neprimjetno (a tako obično biva u sličnim prilikama) prošla informacija da bi izgradnja Hidroelektrane (HE) Dabar (160 MV) u Hercegovini, najveća u okviru famoznog projekta Gornji horizonti trebala početi s izgradnjom u martu 2023. godine.

To je konstatirano na sastanku ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića s predstavnicima kineske kompanije Gezouba, Hidroelektrane na Trebišnjici i HE Dabar. Kako je saopćeno, predstavnici Gezouba su izrazili zadovoljstvo "onim što je u posljednje dvije sedmice učinjeno u pogledu ubrzanja aktivnosti na realizaciji ovog projekta".

Slično je bilo i prošle godine, kada je uoči novogodišnjih praznika Vlada RS-a donijela odluku kojom daje garanciju bh. entiteta RS za kreditno zaduženje Hidroelektrane Dabar d.o.o. Trebinje kod Izvozno-uvozne banke Kine u iznosu od 189.409.002 eura, što je oko 370 miliona KM, za izgradnju ostatka objekata ove hidroelektrane.

Ovim povodom za portal Radiosarajevo.ba govori akademik Muriz Spahić, naš eminentni stručnjak, hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

Važne informacije u sjeni

Radiosarajevo.ba: Uvaženi profesore Spahić, budući ste u svojim radovima i javnim istupima u više navrata upozoravali na projekt Gornji horizonti, te da se "opravdano strahuje da će ovi planirani zahvati vrlo negativno uticati na održivost postojećih prirodnih pritoka u srednjem i donjem slivu Neretve", molim Vas za komentar gore spomenute najnovije informacije iz Vlade RS?

Akademik Spahić: Dobro ste primijetili da neki krupni događaji nekako prođu neopaženo, nezabilježeno i bez komentara, a tiču se svih nas jer su važni za cijelu državu, tim prije što je Neretva rijeka oba entiteta, a u ime njene opstojnosti rješenja donosi jedan entitet RS, bez brige kakve će biti posljedice realizacijom projekata Gornji horizonti na njen nizvodni riječni sistem. Ovom prilikom izražavam negodovanje prema ekološkim udruženjima što nisu reagovali ili mlako djeluju prema problemima koje će donijeti projekat Gornji horizonti. Stiče se dojam na osnovu dosadašnje prakse da ekološka udruženja, gotovo, uvijek kasne jedan do dva koraka iza nametnutih projekata, koja imaju negativne posljedice po životnu sredinu, što se nažalost i ovaj puta desilo.

Kada je u pitanju rijeka Neretva u gornjem slivu dinarske orijentacije svi dosada planirani i preduzeti antropogeni zahvati, među kojima izgradnja hidroenergijskog sistema jedne velike i nekoliko malih hidroelektrana uzvodno i nizvodno od Uloga u izrazito trusnoj zoni na spletovima tektonskih i dislokacionih razloma do prevođenja podzemnih krških voda iz Gornjih horizonata koji pripadaju neretvinom slivu neposredno u sliv Trebišnjice, su problematični i opasni. Sliv gornje Neretve drenira površinske i podzemne krške vode u jednoj od najnestabilnijih trusnih područja u Bosni i Hercegovini omeđen Treskavicom, Morinama, Ulogom, Nevesinjem i Kalinovikom.

Šta donose Gornji horizonti?

Radiosarajevo.ba: Prema Vašim uvidima, koje su moguće posljedice djelovanja na projektu Gornjih horizonata, to jeste šta će biti kada se desi realizacija ovog projekta, a prema najavama onih koji provode ove investicije, to bi se trebalo desiti u narednih pet godina?

Akademik Spahić: Ranijim projektom Donji horizonti, koji je završen 1975. godine, hidroenergijskim i hidromeliorativnim radovima bili su obuhvaćeni: prevođenje voda iz jednog u drugi hidrografski sistem u slivu Neretve i hidromeliorativne zahvate u Popovu polju kada je jedan dio voda oko 4 m3/s usmjeren betonskim koritom za reverzibilnu HE Čapljina, a drugi sa istom količinom vode usmjeren za navodnjavanje u Popovu polju. Ovim projektom na Trebišnjici bile su izgrađene najprije HE Grančarevo i HE Trebinje, a nakon toga se njene vode od oko 35 m3/s tunelom usmjerile prema HE Plat od koje nastaje Ombla ili Dubrovačka rijeka. Istovremeno s ovim radovima rađeni su planovi za realizaciju Gornjih horizonata neretvinog sliva kojim bi bile zahvaćene vode krških ponornica od Gatačkog, preko Nevesinjskog, Dabarskog i Fatničkog polja prema Trebišnjici, odnosno HE Plat na Dubrovačkoj rijeci. S obzirom na veliku hidrološku i hidrogeološku složenost istočnog slivnog područja bivša država, koja je provela projekat donjih horizonata, je od istog odustala, zbog nedostatka rezultata hidrogeoloških istraživanja pa time i nepoznanice negativnih efekata koje bi ovaj projekat prouzročio na hidrografski sistem Neretve.

U nedostatku ozbiljnih istraživanja, na koja su ukazivali stručnjaci u bivšoj zajedničkoj državi, vladaju određene nepoznanice i nedoumice pa i nagađanja šta će se desiti nakon provođenja voda Nevesinjskog prema Dabarskom polju i izgradnje HE Dabar instalisane snage od 160 MW. Očito prema saznanjima koje imamo, a na osnovu davnih istraživanja i empirijskih uvjerenja o krškim vodama ne možemo očekivati povoljne rezultate prirodnog funkcionisanja hidrografskog sistema Neretve niti očuvanja postojećeg prirodnog pejzaža.

Smanjenje za oko dvije milijarde kubika vode godišnje u doticaju Neretvi

Radiosarajevo.ba: Šta bi se moglo desiti s Bunom, Bunicom, jezerom Hutovo blato? Svojevremeno se upozoravalo da bi Hercegovina mogla biti pretvorena u pustinju... Na terenu već kod Opuzena u Republici Hrvatskoj, kao i sjevernije prema Čapljini imamo primjera zaslanjenja?

Akademik Spahić: Planiranim projektom Gornji horizonti, starim 40 godina, a koji je od prije jedne decenije doživio renesansu od strane entiteta RS, kada je proglašen megaprojektom, i započeta realizacija izgradnje vještačkog sistema šest hidroakumacija i sedam hidroelektrana, koji se međusobno povezuju kanalima i tunelima prema Trebišnjici radi daljeg korištenja u elektro energijske svrhe. Predviđa se da će ovim projektom biti umanjeno oko dvije milijarde kubika vode godišnje u doticaju Neretvi, a istovremeno za istu količinu vode bi se obogatio hidrohrafski sistem Trebišnjice čije bi se vode preusmjerila prema Dubrovačkoj rijeci i hidroelektranama na njoj.

Nije teško predvidjeti da će se projektom Gornji horizonti umanjiti doticanje površinskih i podzemnih voda u Neretvu. To je velika opasnost za neretvine pritoke koje dobivaju krške podzemne vode iz Gornjih horizonata, a prevashodno Nevesinjskog polja kao što su: Bregava, Buna, Bunica i druge krške izvore koji završavaju u Gornjem ili Deranskom jezeru u Hutovu blatu.

Posljedice vještačke promjene vodnog režima u istočnom slivnom području srednje i donje Neretve će se već početi odražavati na izvorima i vrelima donje Neretve i njene delte. Posljedice su posebno izražene tokom toplijeg perioda godine kada se izlučuje daleko manja količina padavina. Tada podzemni krški recipijenti se prazne koje popunjava slana morska voda. Na ovaj način šire se areali pozemnog zaslanjivanja što se veoma negativno održava na biodiverzitet, fitogeografsku produkciju i općenito na agrokulturni pejzaž. Proces zaslanjivanja će predstavljati ozbiljan problem kada bude završen planirani projekat Gornji horizonti jer će se proces zaslanjivanja širiti porječjem Neretve uzvodno od Jadranskog mora. 

Hercegovina bez vode

Radiosarajevo.ba: S naprijed navedenim, koje su moguće posljedice po biljni i životinjski svijet, te naravno čovjeka i njegov život na ovim prostorima?

Akademik Spahić: Nije teško pretpostaviti da će pokretanjem procesa rada projekta Gornji horizonti biti izmijenjen prirodni elementi. Od bezvodnog krškog pejzaža, koji je povremeno imao površinske vode, nakon vještačkog prevođenja podzemnih voda taj prostor će biti potpuno bezvodan. U takvim okolnostima postojeći biodiverzitet će osiromašiti, a neke vrste potpuno nestati. U bezvodnim geografskim prostorima život je ograničen kako za ljude tako i za domaće životinje. Nije potrebno biti mudar i predvidjeti napuštanje ranijih imanja u nedostatku vode. Umiranje života će biti očigledno.

Poruka vlastima u BiH

Radiosarajevo.ba: Što su Vaše sugestije prema domaćim vlastima, prije svega na razini države BiH, pa i novim vlastima, kako da se djeluje u ovom trenutku?

Akademik Spahić: Planirani projekti u slivu Neretve imaju takvu ozbiljnost da je oko njih Vijeće ministara BiH trebalo okupiti eksperte raznih struka, a prevashodno: geologe, hidrogeologe, hidrologe, karstologe, ekologe, fizičke geografe, biologe i dr. specijaliste da sagledaju sve negativne prirodne stresove, koje mogu prouzročiti planirani hidrozahvati po stanovništvo, naselja i ekonomiju u poriječju Neretve i na ušću u Jadranskog more.

Planiranje upotrebe gornjeg sliva Neretve za hidroenegijsko iskorištavanje u bivšoj Jugoslaviji bio je odloženo upravo iz navedenih razloga što su bila nedovoljno izvršena sva neophodna tektonska, geološka, hidrogeološka, hidrološka i dr. istraživanja veoma složenih geogenih odnosa gornje Neretvi na kojoj se prepliću tektonske navlake i tektonski lomovi koji predstavljaju seizmičku opasnost za postojanost hidroenergetskih postrojenja.   

S obzirom da se ova problematika tiče i entiteta FBiH, otvorenim pismom sam upozorio vladu FBiH i resorne ministre prije godinu i pol od kojih, osim obavijesti da su zaprimljena pisma, nikakve druge informacije nisam dobio. Pouzdano znamo da Vlada FBiH nije poduzela nikakve aktivnosti na analizi štetnosti hidroenergijskih projekata koji se provode u gornjoj Neretvi na njeno nizvodno poriječje koje pripada entitetu FBiH.