Početkom januara ove zime meteorolozi su najavili dolazak polarne hladnoće, uzrokovane pojavom poznatom kao polarni vrtlog (Polar Vortex). To je izazvalo interes kod mnogih, pa su me neki učenici i nastavnici geografije zamolili da pojasnim ovu pojavu i objasnim kako ona utiče na vrijeme u Bosni i Hercegovini, što ovim putem činim.

Polarni vrtlog predstavlja izuzetno brzo i snažno kružno kretanje hladnog zraka oko vertikalne osovine iznad polarnih geografskih širina. Ova cirkulacija visinski zahvata cijelu troposferu i značajan dio stratosfere, te je sastavni dio globalne atmosferske cirkulacije. Nastaje zbog toga što su polarne oblasti hladne, jer primaju manje Sunčeve toplote u odnosu na umjerene i ekvatorske pojaseve, gdje je zrak topliji.

Velike temperaturne razlike između polova i nižih geografskih širina stvaraju razlike u pritisku zraka. Topliji zrak usmjerava svoje kretanje prema hladnijim polarnim oblastima. Zbog rotacije Zemlje, zrak ne struji direktno prema polovima, već skreće udesno na sjevernoj hemisferi i ulijevo na južnoj, kružeći oko polova. Tako nastaje prsten jakih vjetrova koji zadržavaju hladan polarni zrak i sprječavaju njegovo širenje prema nižim geografskim širinama.

Polarni vrtlog se prostire kroz više slojeva atmosfere, a zimi je posebno snažan jer se polarni zrak dodatno hladi tokom polarnih noći. Ljeti, kada su temperaturne razlike između polova i nižih geografskih širina manje izražene, vrtlog slabi ili potpuno nestaje. Iako je polarni vrtlog uglavnom stabilan, može biti poremećen velikim atmosferskim talasima, poznatim kao Rossbyjevi talasi. Kada vrtlog oslabi, hladan arktički zrak može se spuštati prema nižim geografskim širinama, izazivajući zahlađenja, a tokom zime jake hladnoće i sniježne padavine.

U Bosni i Hercegovini polarni vrtlog značajno utiče na zimsko vrijeme. Kada je jak i stabilan, zime su obično blaže, sa padavinama u obliku kiše ili snijega u planinskim područjima. Kada oslabi, često dolazi do prodora hladnih talasa, niskih temperatura i obilnog snijega, posebno u planinskim i kontinentalnim dijelovima zemlje.

Zaključno, polarni vrtlog je ključan za razumijevanje zimskog vremena u našim krajevima, jer pomaže u predviđanju kada će zime biti blaže, a kada izuzetno hladne i snježne.

Prof.dr.Muriz Spahić

IZ UDRUŽENJA GEOGRAFA U BOSNI I HERCEGOVINI
Objavljen je najnoviji, 24. broj naučnog časopisa Acta geographica Bosniae et Herzegovinae, u izdanju Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini.
Časopis je dostupan u elektronskoj verziji na jezicima naroda u BiH i na engleskom jeziku na web stranici Udruženja: geoubih.ba
U ovom broju objavljeno je 8 naučnih radova na ukupno 161 stranici, pretežno iz problemske geografske tematike, s posebnim naglaskom na geoekologiju i faktore života.
Posebno se izdvaja rad:
„Pomor ribe u rijeci Neretvi u septembru 2025: identifikacija ispuštanja vode iz hidroakumulacije Ulog kao vjerovatnog uzroka“, autora prof. dr. Gabriela Singera, redovni profesor akvatične biogeokemije i vodi Istraživačku grupu za ekologiju riječnih (fluvijalnih) ekosistema na Odsjeku za ekologiju Univerziteta u Innsbrucku, Austrija, prof. dr. Muriza Spahića i mr. sc. Mirze Čelebičića.
Ovaj rad je od autora predstavljen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u Sarajevu, 28. novembra 2025. godine, u okviru teme: „Jačanje dijaloga o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša – vode i slučaj rijeke Neretve“.
Planirana je javna promocija Časopisa tokom mjeseca marta, a o mjestu i tačnom datumu promocije naknadno ćemo obavijestiti zainteresirane.
Pratite naše objave za više informacija

U nedjelju 6. aprila 2025. godine u Sarajevu, hotel Holiday, promovisan je “Geoekološki enciklopedijski rječnik”, autora akademika Muriza Spahića, u izdanju Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini. Rječnik je već postao dio bibliotečkog fonda brojnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, a zainteresirani za ovo izuzetno djelo, koje predstavlja krunu, ali i jubilej akademskog rada profesora Spahića, se mogu javiti na mail udruženja Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

 

JW_PLG_SIG_PRINT_MESSAGE:
http://geoubih.ba/V2/index.php#sigFreeIde95901a107

Rasprave o nedonošenju Zakona o šumama ni jednom riječju nisu se odnosile na bujice koje pripadaju šumarskom resoru. Neshvatljivo je što u ovim raspravama i razgovorima nisu pozvani akademski stručnjaci koji se bave oblašću bujica, kaže akademik Muriz Spahić.

U nevremenu koje je 4. oktobra pogodilo Bosnu i Hercegovinu poginulo je najmanje 17 osoba, a traga se za 40-ak ljudi. Najviše stradalih je u Donjoj Jablanici, a izgubljenih života u ovoj katastrofi ima i u selima kod Fojnice te Konjica.

O uzrocima poplava razgovarali smo sa akademikom Murizom Spahićem, stručnjakom za hidrologiju i geografiju, osnivačem Udruženja geografa BiH i bivšim dekanom i profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ovaj istaknuti stručnjak je doktor geografskih nauka, njegova naučna oblast je fizička geografija, a uža specijalistička oblast je hidrologija i geoekologija.

"Osobno se jako bojim skromnog znanja većine stanovništva, posebno onih koji su na vlasti, iz problematike funkcioniranja prirodnih sistema, jer se od njih ne može očekivati da svojim djelovanjem poduzmu akciju smanjenja rizika od pojave prirodnih nepogoda" objašnjava sveučilišni profesor i ekspert u području hidrologije i geografije.

Ne održavamo korita rijeka, ne vodimo računa o odlaganju smeća, masakriramo i siječemo šume, gradimo naselja u podnožju velikih planina, ne shvaćamo važnost prostornog uređenja kao ni esencijalnu vrijednost prostora za jedno podneblje, zemlju i njezino stanovništvo koje se, uzgred rečeno, za taj prostor borilo i ginulo u krvavim ratovima. To su neki od ključnih razloga zbog kojih Bosna i Hercegovina nažalost opet broji mrtve - prema posljednjim informacijama kataklizma u Donjoj Jablanici i okolnim mjestima odnijela je 20 života, s lica zemlje izbrisala čitava naselja i pokrenula lavinu pomoći i suosjećanja koji stižu iz cijele Europe.
No iako su kadrovi iz Jablanice šokantni, scenarij je bio očekivan te na njega godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci. Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA  koji za Večernji list odgovara na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja se dogodila, te upozorava na kritične točke koje bi u budućnosti mogle doživjeti sudbinu Jablanice. Posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.
 - Svi hidrotehnički radovi u tom dijelu su izuzetno prijeteći na naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenarij da se na gornji sliv rijeke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 m, izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosječna godišnja količina padalina preko 1000 mm po metru četvornom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresijecanom rasjedima.  

  1. blic.rs - "AKO PUKNE BRANA NA NERETVI, ČEKA NAS KATASTROFA" Alarmantno upozorenje stručnjaka: Nestaće naselja sve do Jadrana
  2. 7PLUS: AKADEMIK SPAHIĆ (drugi dio) - OVA KATASTROFA NIJE SAMO POSLJEDICA PRIRODNE SILE
  3. Muriz Spahić: "Ako pukne brana na Neretvi, odosmo u helać! Odnijet će sve do Jadranskog mora!"
  4. PROFESOR MURIZ SPAHIĆ ZA "SB": Ako se ostvari ovaj projekat na Uni, mogla bi ostati bez svojih slapova i vodopada

Stranica 1 od 38

GEOuBiH - Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini
Facebook - GEOuBiH