Rasprave o nedonošenju Zakona o šumama ni jednom riječju nisu se odnosile na bujice koje pripadaju šumarskom resoru. Neshvatljivo je što u ovim raspravama i razgovorima nisu pozvani akademski stručnjaci koji se bave oblašću bujica, kaže akademik Muriz Spahić.

U nevremenu koje je 4. oktobra pogodilo Bosnu i Hercegovinu poginulo je najmanje 17 osoba, a traga se za 40-ak ljudi. Najviše stradalih je u Donjoj Jablanici, a izgubljenih života u ovoj katastrofi ima i u selima kod Fojnice te Konjica.

O uzrocima poplava razgovarali smo sa akademikom Murizom Spahićem, stručnjakom za hidrologiju i geografiju, osnivačem Udruženja geografa BiH i bivšim dekanom i profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ovaj istaknuti stručnjak je doktor geografskih nauka, njegova naučna oblast je fizička geografija, a uža specijalistička oblast je hidrologija i geoekologija.

• Koje su razlike između bujičnih poplava koje su se desile u Jablanici (sliv Neretve) i pritokama rijeke Bosne u Srednjoj Bosni?

- Postoje razlike nepogoda koje su se desile 4. oktobra 2024. godine u noćnim satima u slivovima Neretve, konkretno u Jablanici, od onih koje su zahvatile srednju Bosnu. U slivu Neretve padine su izražajnije i na pojedinim mjestima su kanjonaste sa evidentnom vertikalnom razuđenosti na karbonatnoj podlozi.

Ove padine podložne su osipanju sa izraženim točilima, siparima klastičnog detritusa, pretežno koluvijalnog u kome se naleze blokovi teški i nekoliko stotina kilograma. Raspadnuti kameni blokovi, kao i oni koji se definišu kao vučeni kretanjem pojačava razornu moć vode, što je posebno došlo do izražaja u Jablanici, gdje su preovladavale vodno kamenite bujice.

Bujične poplave u srednjoj Bosni su drugačije, jer je riječ o geološkoj podlozi koja je prektivena pedološkim supstratom koje je raznosila ogromna količina vode i u kojoj, pored vučenih nanosa, postoje i suspendovani koji daju mutnu broju bujičnoj vodi. To su blatne bujice. Pored toga padine na slivovima rijeka pritoka Bosne imaju manje padove, pa nije došlo do većih bentova (čepova) i provala istih kako bi nanijele veća razaranja.

• Koji su uzroci nastanka bujica?

– Inicirajući uzrok nastanka bujica su nesumnjivo provale oblaka kada se u vrlo kratkom vremenskom razmaku izlučila enormna količina padavina, sa preko 300 litara po jednom metru kvadratnom. To je tromjesečna prosječna količina padavina za ove slivove.

• Koji su faktori potpomogli njihov katastrofalni nastanak?

– Faktori bi se mogli podijeliti na prirodne i na one koji su uvjetovani antropogenim djelovanjem. U prirodne faktore razornih bujica svakako treba spomenuti visok stepen vertikalne raščlanjenosti padina, posebno u poriječju Neretve oko Jablanice. U iste spadaju dosta nestabilne padine, koje se zbog promjena tolotnog kapaciteta tj. nejednakog zagrijavanja i hlađenja se oburvavaju i osipaju i postaju pokretljive vodnom erozijom, te učestvuju u transportu kao vučeni i lebdeći u vodi nanosi, koji se talože u obliku nanosnih bentova.

• Koliko je u svemu, osim prirodne nepogode koja je zadesila, kriv i neodgovorni čovjek?

– Postoje brojne negativne radnje koje se održavaju na nastanak i katastrofalno djelovanje bujica. Ona bi se mogla podijeliti na ona koja nastaju namjernim (rizičnim) i nenamjernim (iz neznanja) antropogenim radnjama. I u jedne i druge se ubrajaju zasijecanje po horizontalama vertikalnih nestabilnih padina prilikom neplanske izgradnje, posebno putne infrastrukture. Osim toga u negativne antropogene faktore ubrajaju se još: neplanska eksploatacija prirodnih resursa šuma, posebno u kamenolomima, načina otvaranja šumskih revira (odjela), kao i neplanska izgradnja urbanih i ruralnih objekata.

• Čije su odgovornosti za pričinjene štete sa ljudskim žrtvama?

– Svi smo mi krivi što ne činimo dovoljno za umanjenje prirodnih katastrofa, pa i ove koja se desila u slivu Neretve (Jablanici) i srednjoj Bosni. Naravno da je najviše kriva vlast koja nije uredila zakone koji regulišu ova pitanja.

Jedan od gorućih problema je nepostojanje Zakona o šumama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Panelske rasprave o nedonošenju Zakona o šumama ni jednom riječju nisu se odnosile na bujice koje pripadaju šumarskom resoru. Neshvatljivo je što u ovim raspravama i razgovorima nisu pozvani akademski stručnjaci, koje se bave oblašću bujica.

Ministarstvo turizma i okoliša voluntaristički se ponaša pri izdavanju saglasnosti na neke antropogene aktivnosti u izdavanju saglasnosti za otvaranje npr. kamenoloma i još mnogo toga, a da pri tome nikada nisu tražili mišljenja eksperata iz oblasti zaštite životnog prostora.

Sadržaj preuzet sa balkans.aljazeera.net