Rasprave o nedonošenju Zakona o šumama ni jednom riječju nisu se odnosile na bujice koje pripadaju šumarskom resoru. Neshvatljivo je što u ovim raspravama i razgovorima nisu pozvani akademski stručnjaci koji se bave oblašću bujica, kaže akademik Muriz Spahić.

U nevremenu koje je 4. oktobra pogodilo Bosnu i Hercegovinu poginulo je najmanje 17 osoba, a traga se za 40-ak ljudi. Najviše stradalih je u Donjoj Jablanici, a izgubljenih života u ovoj katastrofi ima i u selima kod Fojnice te Konjica.

O uzrocima poplava razgovarali smo sa akademikom Murizom Spahićem, stručnjakom za hidrologiju i geografiju, osnivačem Udruženja geografa BiH i bivšim dekanom i profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Ovaj istaknuti stručnjak je doktor geografskih nauka, njegova naučna oblast je fizička geografija, a uža specijalistička oblast je hidrologija i geoekologija.

"Osobno se jako bojim skromnog znanja većine stanovništva, posebno onih koji su na vlasti, iz problematike funkcioniranja prirodnih sistema, jer se od njih ne može očekivati da svojim djelovanjem poduzmu akciju smanjenja rizika od pojave prirodnih nepogoda" objašnjava sveučilišni profesor i ekspert u području hidrologije i geografije.

Ne održavamo korita rijeka, ne vodimo računa o odlaganju smeća, masakriramo i siječemo šume, gradimo naselja u podnožju velikih planina, ne shvaćamo važnost prostornog uređenja kao ni esencijalnu vrijednost prostora za jedno podneblje, zemlju i njezino stanovništvo koje se, uzgred rečeno, za taj prostor borilo i ginulo u krvavim ratovima. To su neki od ključnih razloga zbog kojih Bosna i Hercegovina nažalost opet broji mrtve - prema posljednjim informacijama kataklizma u Donjoj Jablanici i okolnim mjestima odnijela je 20 života, s lica zemlje izbrisala čitava naselja i pokrenula lavinu pomoći i suosjećanja koji stižu iz cijele Europe.
No iako su kadrovi iz Jablanice šokantni, scenarij je bio očekivan te na njega godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci. Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA  koji za Večernji list odgovara na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja se dogodila, te upozorava na kritične točke koje bi u budućnosti mogle doživjeti sudbinu Jablanice. Posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.
 - Svi hidrotehnički radovi u tom dijelu su izuzetno prijeteći na naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenarij da se na gornji sliv rijeke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 m, izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosječna godišnja količina padalina preko 1000 mm po metru četvornom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresijecanom rasjedima.  

Sadržaj preuzet sa blic.rs

Kataklizma u Donjoj Jablanici bila je očekivana i na nju godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci!

Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, koji za Večernji list odgovara na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja je prema dosadašnjim podacima odnela najmanje 18 života i upozorava na kritične tačke koje bi u budućnosti mogle doživeti sudbinu Jablanice.

Posebno je zabrinut za gornji sliv reke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.

- Svi hidrotehnički radovi u tom delu su izuzetno preteći za naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenario da se na gornji sliv reke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 , izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosečna godišnja količina padavina preko 1000 mm po metru kvadratnom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresecanom rasedima. Ne smemo ni zamisliti šta bi se tada dogodilo na potezu do ušća. Taj scenario nije nemoguć, ali ne znamo kada se može dogoditi. Slični problemi mogu nastati i sa projektom Gornji horizonti u slivu Neretve, kojim je predviđeno da se u krškom slivu pritočne vode Neretve prevedu serijom krških polja prema Trebišnjici - upozorava akademik Spahić.

Člana preuzet sa portala Slobodna-bosna.ba

Kontaktirali smo profesora Spahića komentirajući sa njim da kada bismo uzeli mapu BiH, teško da bismo mogli izdvojiti neki dio kojeg ne žele uzurpirati ili koji već nije ugrožen - od Une, Neretve, Majevice, manjih bh. rijeka i planina itd, stoga smo postavili pitanje koja su naša prirodna bogatstva najugroženija i kakve posljedice možemo očekivati ako se njihova devastacija ne zaustavi,

Dok u susjednoj Hrvatskoj građani tri zemlje već nekoliko dana protestvuju kako bi spriječili devastaciju izvora rijeke Une, a u susjednoj Srbiji građani na ulicama traže zabranu iskopavanja litija i protjerivanje kompanije Rio Tinto kako bi spriječile devastaciju okoliša i vlastitog dvorišta, po običaju u BiH nikakvog aktivizma.

Šute građani, a takvim građanima šute i političari. Sezona je godišnjih odmora, no opet, i kada nije mi pasivno posmatramo kako nam uništavaju prirodna bogatstva, krče šume, uništavaju rijeke i planine...

 

Među nama uvijek ima onih glasova razuma koji neumorno upozoravaju, a među njima česta su upozorenja profesora Muriza Spahića, eminentnog stručnjaka, hidrologa, osnivača Udruženja geografa BiH i bivšeg dekana na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu.

 

Stalna prijetnja životnoj sredini

Kontaktirali smo profesora Spahića komentirajući sa njim da kada bismo uzeli mapu BiH, teško da bismo mogli izdvojiti neki dio kojeg ne žele uzurpirati ili koji već nije ugrožen - od Une, Neretve, Majevice, manjih bh. rijeka i planina itd, stoga smo postavili pitanje koja su naša prirodna bogatstva najugroženija i kakve posljedice možemo očekivati ako se njihova devastacija ne zaustavi,

"U ove augustovske vrele dane svjedočimo mnoštvom negativnih ekoloških problema kojim se ugrožavaju prirodni uvjeti života počev od požara, raznih uzurpacija državne imovine od kojih posebno: šuma i šumskih teritorija i njihovo preimenovanje u građevinske namjene, ispuštanje otpadnih i toksičnih voda u vodotoke, punjenje vodom akumulacije Ulog u ekstremno nepovoljnim hidrološkim uvjetima minimalnih vodostaja i proticaja Neretve, odmaklim radovima hidrološkog prevođenja voda iz 'Gornjih horizonata' neretvinog u trebišnjički sliv, pokušaj izgradnje mhe na izvorištu Une, odlaganje jalovišta pored rudnika sa učešćem teških i, najčešće, kancerogenih elemenata, istražnih radova na otkrivanju 'plementih metala', pokušaji otvaranja rudnika litija u susjednoj R. Srbiji,  i još mnogo toga.

Sve ove negativnosti raspoređene su na geografskoj karti Bosne i Hercegovine i predstavljaju stalnu prijetnju prirodnoj i životnoj sredini sa trendom pogoršanja stanja", rekao nam je Spahić.

  1. IN MEMORIAM - Akademik Dževad Jahić (1948-2024.)
  2. Čestitka povodomDana državnosti Bosne i Hercegovine
  3. Obraćanje Prof.Dr.Muriz Spahić
  4. Call to participate in the publication of their scientific papers in the 20th ANNIVERSARY ISSUE OF THE SCIENTIFIC MAGAZINE "Acta geographica Bosniae et Herzegovinae",

Stranica 1 od 37

GEOuBiH - Udruženje geografa u Bosni i Hercegovini
Facebook - GEOuBiH